Lideri Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Grupacije Svetske banke i Međunarodne agencije za energetiku (IEA) upozorili su da rat na Bliskom istoku ima snažan i neravnomeran uticaj na globalnu ekonomiju, posebno pogađajući zemlje koje zavise od uvoza energije. U zajedničkom saopštenju, objavljenom nakon sastanka u Vašingtonu, istaknuto je da bi posledice sukoba mogle da prerastu u jednu od najtežih energetskih kriza do sada.
Sastanak je održan u okviru koordinacione grupe formirane početkom aprila, sa ciljem usklađivanja odgovora na energetske i ekonomske posledice sukoba u regionu. Tri međunarodne institucije navode da je rat izazvao rast cena nafte, gasa i đubriva, što dodatno povećava zabrinutost za sigurnost snabdevanja hranom i stabilnost tržišta rada, naročito u siromašnijim državama.
Posebno su pogođene zemlje koje zavise od uvoza energije, dok su pojedini izvoznici nafte i gasa sa Bliskog istoka zabeležili pad prihoda zbog poremećaja na tržištu. Dodatni problem predstavlja i otežan brodarski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ključnu tačku za transport energenata.
– Situacija je i dalje veoma neizvesna, a brodarski saobraćaj kroz Ormuski moreuz još uvek nije normalizovan. Čak i nakon obnavljanja redovnog brodarskog saobraćaja kroz moreuz, biće potrebno vreme da se globalne zalihe ključnih roba vrate na nivoe pre sukoba – a cene goriva i đubriva mogu da budu povišene duže vreme s obzirom na štetu na infrastrukturi, navodi se u saopštenju.
Organizacije upozoravaju da bi poremećaji u snabdevanju mogli dovesti do nestašice ključnih sirovina, sa ozbiljnim posledicama po energetsku, prehrambenu i druge industrije. Uz to, rat je izazvao raseljavanje stanovništva, gubitak radnih mesta i pad turizma, što dodatno usporava ekonomski oporavak i povećava pritisak na nacionalne budžete.
Institucije su razmenile najnovije procene uoči objavljivanja izveštaja MMF-a o svetskim ekonomskim izgledima i mesečnog izveštaja IEA o nafti, koji bi trebalo da pruže detaljniji uvid u posledice sukoba na tržišta energije i globalni rast.
Posebna pažnja usmerena je na zemlje koje su najviše pogođene krizom, uz naglasak na potrebu za prilagođenim ekonomskim politikama i finansijskom podrškom.
Tri K

